Od trenutka kada saznate dijagnozu, mi smo tu sa vama.

Život sa teškom bolešću može vas naterati da promenite svoje poglede na život, prioritete i ciljeve. Nije neobično, da kada saznate od čega bolujete, osetite strah, tugu i konfuziju ali u isto vreme i bes i ljutnju zašto da se desi baš vama.

LIPA je u saradnji sa stručnjacima izdvojila korisne savete za pacijente sa hematološkim malignitetima, kako za svakodnevni život, tako i za edukaciju kroz brošure i edukativne videe, kao i preporučenu ishranu.

SAVETI

Pročitajte neke od korisnih saveta

ISHRANA

Ishrana pacijenata sa hematološkim malignitetima

BROŠURE

Preuzmite brošure koje sadrže korisne savete i informacije

VIDEO EDUKACIJA

Pogledajte edukativne videe

KORISNI SAVETI

KAKO SE PRILAGODITI NOVONASTALOJ SITUACIJI

Buditi se svakoga dana sa saznanjem da imate kancer i da se borite sa teškom bolešću, može biti vrlo stresno. Ne dozvolite da vam ovakve misli pokvare dan. Evo nekih saveta kako da svaki dan učinite lepšim:

  • Pripremite se još prethodne večeri. Napravite listu svojih dnevnih obaveza za sledeći dan, uključujući i neke male stvari koje vas čine srećnim i zadovoljnim.
  • Dobro se naspavajte!
  • Budite se uz muziku! Slušajte muziku koju volite i pevušite u toku celog dana.
  • Protegnite se dok ste još u krevetu. To će vam pomoći da izbegnete jutarnju ukočenost.
  • Dišite duboko nekoliko puta. Vežbe disanja mogu biti od velike pomoći. Radite ih nekoliko puta u toku dana.
  • Neka lagano vežbanje bude prva stvar koju ćete uraditi ujutru. Ukoliko vam vaše stanje to dozvoljava, ovo je sjajna stvar da se pripremite za dan koji sledi. Lagana šetnja po komšiluku, ili vežbe disanja i istezanja, mogu biti od velike koristi za vaše psihičko i fizičko stanje.
  • Koliko god to teško bili, potrudite se da se budite i idete u krevet u isto vreme, čak i u vreme praznika i vikenda. Ovo će vam pomoći da smanjite osećaj umora i osigurati da ciklus spavanja/buđenja ostane netaknut. Stres zbog dijagnoze i mogući neželjeni efekti terapija koje primate, mogu izazvati probleme sa nesanicom. U zavisnosti od težine problema, možete potražiti i stručnu pomoć uz obaveznu konsultaciju sa medicinskim timom koji vas leči.

Ukoliko uživate u druženju sa prijateljima i gostima u svom domu, ne odričite se toga ni u toku terapija. Nađite načina da sebi olakšate čitavu situaciju i izbegnete stres i umor. Nikako ne osećajte da imate obavezu da ih ugostite onako kako ste to radili pre terapija. Ako zovete goste, a oni znaju u kakvom ste stanju, zamolite ih da pripreme deo hrane i donesu ili naručite već gotovu hranu i koristite tanjire i pribor za jednokratnu upotrebu. Na taj način ćete izbeći dodatne obaveze oko sređivanja nakon odlaska gostiju.

Ukoliko se pak, ne možete odreći izlazaka, evo nekoliko saveta kako da sebi izlazak učinite što prijatnijim i zdravijim.

  • Recite prijateljima šta mogu da očekuju. Upozorite svoje prijatelje, da postoji mogućnost da svoj izlazak skratite ukoliko se ne osećate dobro.
  • Ne prisiljavajte sebe da ostanete, ukoliko ne možete. Ukoliko ostetite da se ne osećate dobro, krenite kući na vreme, dok još imate dovoljno energije i niste suviše umorni.
  • Pre izlaska, pripremite kući sve što je potrebno za vaš povratak. Razmestite krevet, pripremite odeću, pripremite i piće (čaj, ceđeni sok) ili nešto od hrane. Neka vas sve već čeka spremno.
  • Izbegavajte rukovanja, grljenja i ljubljenja! Objasnite da izbegavate ove radnje kako bi ste smanjili rizik od infekcija. Dobro perite ruke!
  • Neka vam mobilni telefon uvek bude pri ruci.

Boriti se sa teškom bolešću, svakako utiče na obavljanje svakodnevnih aktivnosti u vašem domu. Činjenica da ste neke poslove pre dijagnoze i terapija obavljali sa lakoćom a sada vam predstavlja izazov, zaista može biti frustrirajuća.

Ukoliko želite ili morate da nastavite sa obavljanjem svakodnevnih aktivnosti u vašem domu, evo nekoliko saveta kako da sebi to olakšate:

Kuvanje

  • Isplanirajte unapred svoje obroke, a ne kada ste gladni i umorni.
  • Napravite veću količinu hrane i zamrznite ili čuvajte u frižideru jedan dan.
  • Pripremajte zdravije verzije, koje se uglavnom brže i lakše spremaju
  • Koristite aspirator, kako bi ste smanjili mirise hrane, jer neki mirisi mogu izazvati mučninu

Kućni poslovi

  • Ukoliko morate da odradite kućne poslove, podelite ih na nekoliko dana. Ne radite sve u istom danu!
  • Ukoliko koristite sredstva za čišćenje, obavezno dobro provetrite prostorije. Bolje je koristiti prirodna sredstva za čišćenja na bazi limunovog soka i sode bikarbone. Ako peglate, radite to sedeći.
  • Ukoliko je to moguće, podelite poslove članovima porodice a vi više odmarajte.

Neki pacijenti se, na žalost, u toku lečenja, suočavaju sa finansijskim problemima i problemima na poslu.

  • Razgovor o novcu je skoro uvek neprijatan, ali ukoliko na vreme porazgovarate o finansijskim potrebama i ukažete na to da će vam pomoć verovatno biti neophodna, možete izbeći kasnije nerazumevanje i odbijanje.
  • Opišite situaciju u kojoj se nalazite vašim nadređenima. Oni će sigurno imati razumevanja za vaš problem.

NEŽELJENI EFEKTI TERAPIJA I KAKO IH PREVAZIĆI

Evo nekoliko saveta kako uspešno prevazići neželjene efekte terapija:

  • Potrudite se da saznate šta vam se sve može desiti. Ukoliko znate šta možete da očekujete, vaš strah i anksioznost od neželjenih situacija biće ublažen.
  • Budite svesni toga da se neželjeni efekti mogu menjati od jedne do druge terapije. Vaš medicinski tim vam može pomoći da razumete zašto se to dešava. Nikada ne oklevajte i ne ustručavajte se, pitajte lekara ili sestru.
  • Ostanite aktivni. Terapije mogu učiniti da se osećate umornim i iscrpljenim, odmor je veoma važan. Međutim, postojeće studije ukazuju na to da umerena fizička aktivnost može da ima blagotvorno dejstvo na vaše fizičko i psihičko stanje. Redovna aktivnost, kao lagana šetnja, može takođe, pozitivno da utiče na vaš apetit. O svemu je najbolje da konsultujete svog lekara.
  • Promene u navikama u ishrani mogu biti jako korisne. Problemi sa probavom su česti u toku terapija, pa kako bi ste ih izbegli jedite manje začinjenu hranu, ni previše hladnu ni previše vruću, najbolje na sobnoj temperaturi. Ukoliko imate mučnine prijavite problem lekaru.
  • Uzimajte adekvatne proteine. Unos proteina je vrlo važan u toku vašeg lečenja. Hrana bogata proteinima je riba, piletina, posnija mesa, jaja, nemasni mlečni proizvodi, mahunarke, koštunjavo voće.
  • Ostanite u kontaktu sa prijateljima i porodicom. Možda će prva misao biti da se povučete i prekinete kontakt sa porodicom i prijateljima. Ipak, ovo je vreme kada bi ste zaista trebali da budete okruženi pozitivnim ljudima.

OSTANITE U KONTAKTU SA PORODICOM I PRIJATELJIMA

I porodica, rođaci i prijatelji, koliko god da su ljubazni i strpljivi imaće i momente frustracije, zbog toga što će pokušati da kontrolišu ono što se ne može kontrolisati. Zato je jako bitno da se napravi razlika između onoga šta je a šta nije u vašoj moći. Potrudite se da nađete vremena za sebe, makar to bio neki hobi, aktivnost na društvenim mrežama, izlazak ili prosto odmor kada ste sami i ne radite ništa. Pored vremena koje ste izdvojili samo za sebe, jako je bitno da ste svesni toga koliko odmor blagotvorno utiče na vaše stanje, da izbegavate stres, da se izbalansirano hranite i da obratite pažnju na sopstvene potrebe, jer jedino ako ste dobri sebi bićete dobri i drugima. Ne očekujte da će svi reagovati na vašu dijagnozu onako kako ste očekivali ili se nadali. Neko će odreagovati neprimereno, čudno, ne znajući šta da kaže a neko će možda reći nešto što će vam se učiniti neprimerenim. Pokušajte da shvatite i njih i da budete ljubazni i strpljivi sa njima. Razlog takvog njihovog ponašanja, najverovatnije leži u tome što su i oni uplašeni i izgubljeni.

Evo nekoliko saveta kako da popravite komunikaciju sa drugima:

  • Pomozite im da nauče što više o vašoj bolesti
  • Ne osuđujte ljude koji ne mogu da obuzdaju svoja osećanja. Ljudi koji su poznati po svom smislu za humor i oštrim komentarima, možda ne mogu naći načina da vam kažu koliko im je žao što ste bolesni. Pokušajte da im kažete šta vam je potrebno, sigurno će vam pružiti pomoć.
  • Pokušajte da prihvatite činjenicu da će neki ljudi izbegavati da pričaju sa vama. Možda će se potpuno izolovati od vas zbog toga što se ne osećaju prijatno razgovarajući o vašoj bolesti i problemima. Ne brinite, vremenom će se navići!
  • Interesujte se za živote drugih. Koliko god da su vaši prijatelji i porodica ljubazni i osećajni, biće vam jako zahvalni ako se u razgovoru osvrnete i na njihove živote.

ISHRANA PACIJENATA

PROBLEMI U ISHRANI I KAKO IH PREVAZIĆI

U toku terapija jako je bitno da pacijent unosi adekvatne količine proteina i kalorija. Međutim jesti dovoljne količine kvalitetne hrane u toku terapija može biti izazov zbog čestih problema pacijenata sa gubitkom apetita, mučninom i povraćanjem, dijarejom, opstipacijom. Takođe dolazi i do promene ukusa i mirisa hrane, a poneki pacijenti imaju poteškoće prilikom žvakanja i gutanja zbog pojave rana i bolova u ustima.

Hrana koju dijagnostikovani pacijenti sa hematološkim malignitetima treba da konzumiraju treba da:

  • Sadrži više energije (jer su energetske potrebe povećane zbog rasta tumora) i nutritivne sastojke u prihvatljivoj formi;
  • Podstiče apetit;
  • Podeljena na veći broj malih obroka ili u obliku parenteralne ishrane (teška kaheksija, ulceracije u ustima i nosu), ili preko nazogastrične sonde;
  • Adekvatna parenteralna ishrana predupređuje kancersku kaheksiju, popravlja odbrambene imunološke mehanizme i poboljšava nutritivno stanje tako da pacijenti postaju sposobni za radijacionu i hemoterapiju.

Dijetetske preporuke su sledeće:

  • Energetski unos treba da bude visok (25-35 kcal/kg za održavanje telesne mase, 10 –50 kcal/kg da se nadoknade rezerve).
  • Unos belančevina treba da bude visok (1-1,5 g/kg telesne mase za održavanje, 1,5-2 g/kg da se nadoknadi gubitak telesne mase).
  • Posebno je bitno insistiranje na oralnoj ishrani koliko je moguće duže do prelaska na neki drugi vid ishrane.

Evo nekih saveta kako preduprediti i prevazići eventualni problem gubitka apetita u toku primanja terapija:

  • Stimulisati apetiti mirisom, ukusom i izgledom obroka.
  • Jesti manje, češće i u određeno vreme.(unositi male obroke svaka 2 sata).
  • Hrana treba da je visokokalorična i sa dosta proteina.
  • Ukoliko postoje poteškoće sa konzumiranjem čvrste hrane, koristiti kašastu ili tečnu hranu.

Da bi povećali količinu proteina i kalorija u obroku potrebno je koristiti :

  • Mlečne proizvode
  • Piletinu
  • Belance
  • Čajno pecivo, keks sa suvim voćem
  • Hleb sa semenkama, testenina
  • Suvo voće, voćni kolač
  • Lešnik, orah, badem

Ako želite da smanjite ili predupredite mučninu i povraćanje:

  • Jesti više manjih obroka dnevno.
  • Jesti hladnu hranu bez jakih mirisa.
  • Biti u sedećem stavu minimum jedan sat posle obroka.
  • Izbegavajte hranu koja izaziva mučninu – masnu, prženu, začinjenu i preslatku hranu.
  • Jedite suvlju hranu kao što su krekeri, grisine, tost.
  • Jedite pasiranu, sočnu, lako svarljivu hranu(jogurt, mlad postan sir, belo meso, pirinač).
  • Od voća i povrća: krompir, šargarepa, banana, jabuka.
  • Tečnosti konzumirajte polako u malim gutljajima.
  • Preporučuju se bistre tečnosti: supa, čaj od nane, sok od jabuke.
  • Izbegavajte da jedete u prostoriji koja se oseća na kuvanje ili gde je pretoplo.
  • Isključiti per os ishranu dok ne prestane nagon za povraćanjem, nakon toga, uzimati polako i u razmacima male gutljaje vode, čaja ili bistrih supa.
  • Ukoliko organizam prihvati tečnu hranu, nakon nekog vremena preći na kašastu hranu (pire od krompira, šargarepe, kaša od pirinča, jogurt).

Ako dijareja duže traje može izazvati dehidrataciju ili sniziti nivo soli i minerala u organizmu zato se preporučuje:

  • supe, čorbe;
  • pirinač, tost;
  • jogurt, mlad sir, piletina bez kožice, belance;
  • kuvano povrće (šargarepa, krompir, bundeva);
  • od voća – banane, pečene jabuke;
  • dosta tečnosti kroz češći unos manjih količina – supe, gorak čaj, mlaki napici;

Opstipacija se definiše kao izostanak redovne stolice, odnosno manje od tri pražnjenja nedeljno. Javlja se usled nedostatka vode ili vlaknastog povrća u ishrani, nedostatka fizičke aktivnosti ili zbog hemioterapije i uzimanja lekova. Preporučuje se:

  • Namirnice bogate biljnim vlaknima – sveže voće i povrće, integralne žitarice.
  • Pšenične mekinje 1 kašika dnevno.
  • Seme lana (2-3 kašike dnevno) ali samo ako ne postoji anemija.
  • Dosta tečnosti – najmanje 1,5 l na dan – voda, mlaki sokovi, limunada, čajevi.

Ispucala usta se javljaju kao posledica hemioterapije i zračenja. Pored ispravne higijene usta, mogu pomoći i sledeći saveti :

  • Jesti mekanu hranu koja je pogodna za žvakanje i gutanje.
  • Mekane voćke, pasirano voće.
  • Mladi sir.
  • Pirei od povrća.
  • Izbegavati tvrdu, suvu ili grubu hranu.
  • Izbegavati kiselo voće i sokove, ljutu, začinjenu hranu.
  • Konzumirati tečnost pomoću slamčice.
  • Hrana treba da bude hladna ili mlaka, jer vruća i topla jela mogu iritirati osetljiva usta.

Zbog terapije ili zbog problema sa zubima mogu se javiti promene ukusa hrane. Sledeći saveti mogu pomoći da se reguliše promena ukusa:

  • ispirati usta vodom pre obroka;
  • jesti male obroke više puta dnevno (jesti kad god se oseti potreba);
  • konzumirati aromatičnu hranu kako bi se stimulisalo čulo ukusa;
  • meso može prouzrokovati neugodan ukus, potrebno ga je zameniti drugim namirnicama koje su bogate proteinima ( mlečni proizvodi, jaja );
  • jesti u društvu porodice i prijatelja.

OPŠTA UPUTSTVA KOD PRAVILNE ISHRANE U TOKU TERAPIJA

U toku celodnevnog jelovnika organizovati 5-6 obroka (tri bazična: doručak, ručak, večera i dva do tri poluobroka ili užine ). Unošenje manjih količina hrane u određenim vremenskim razmacima omogućava dobro varenje, apsorpciju hranljivih sastojaka i pražnjenje creva.

Kako bi se maksimalno očuvala biološko – dijetetska vrednost namirnica kao i njihova iskoristivost najbolje ih je koristiti u svežem sirovom stanju tamo gde je to moguće, zatim pripremati ih kuvanjem u vodi ili vodenoj pari, pečenjem u alufoliji, pečenjem na žar ploči, dinstanjem bez dodataka masti.

Namirnice koje treba češće birati su:

Žita i proizvodi od žita

Preporučuju se sledeće vrste hleba: polubeli, crni, graham, ražani, integralni i druge specijalne vrste hleba dobijene od punog zrna žita. Hleb najbolje malo odstojao ili blago prepečen zbog lakše svarljivosti . Ove specijalne vrste hleba dobijene od punog zrna žita se preporučuju zbog većeg sadržaja biljnih vlakana koja imaju izuzetnu dijetetsko – biološku vrednost kao i zbog boljeg mineralno – vitaminskog sastava.

Takođe se preporučuju kuvane testenine (pre svega integralne), makaroni , špageti (bez masnih preliva), pirinač (integralni – biljna vlakna), pšenični, kukuruzni griz, kuvan kukuruz , kuvano žito, heljda i proizvodi od heljde kao i raži i ječma (pahuljice), nemasni keks i biskviti pre svega dobijeni od integralnog brašna kao i oni tipa plazma, petit beure i sl.

Meso, riba, jaja

Preporučuje se i treba birati pre svega mesa mladih životinja i to različite vrste u toku nedeljnog jelovnika (zbog različitog proteinskog sastava aminokiselina, kao i mineralno vitaminskog sastava) s toga je dozvoljena upotreba: pilećeg, ćurećeg, junećeg, konjskog, teleće i slične vrste.

Najvažnije kod mesa jeste način tehničke i termičke obrade što podrazumeva obavezno odstranjivanje vidljivih masnih naslaga, kožica, žilica i sl., meso nikada ne lupati čekićem omekšavati odstojavanjem u biljnim začinima premazivanjem senfom i sl.

Vodu od kuvanja mesa ne treba bacati, upotrebiti je za pripremu supa, čorbi ili nalivanje složenih jela u toku kuvanja, takođe penu koja se formira pri kuvanju mesa ne odvajati i bacati jer sadrži delom i denaturisane belančevine .

Preporučuju se različite vrste riba, (masnijih vrsta) zbog nezasićenih masnih kiselina, kao i omega kiselina ali isključivo pripremljena pečenjem u alufoliji prelivena limunovim sokom, peršunovim listom i belim lukom kada je i iskoristivost najbolja.

Jaja se preporučuju 2-3 puta nedeljno celo jaje (zbog visokog sadržaja holesterola čiji je preporučeni dnevni unos 300 mg dnevno ) i to kuvana da sam proces kuvanja podrazumeva da voda u kojoj se kuvaju jaja vri 7-10 min na taj način se inaktivira salmonela.

Ne preporučuje se upotreba suhomesnatih i kobasičarskih proizvoda pre svega zbog nekvalitetnih delova mesa koji se upotrebljavaju u tehnologiji dobijanja, pa samim tim ovakvi proizvodi obiluju mastima, zasićenim masnim kiselinama i holesterolom. Kako bi se poboljšao ukus, miris i boja dodaju se različite vrste emulgatora , veštačkih boja, aroma, aditiva, nitrata i nitrita. Većina ovih sredstava se nalazi na pozitivnim listama kancerogenih materija.

Voće i povrće

Preporučuje se korišćenje svih vrsta povrća, prednost imaju zelena lisnata povrća, za salate u raznim kombinacijama uz povrće spremljeno kao varivo; povrće koje nadima izbegavati ili koristiti u manjim količinama (krastavac, kupus, pasulj i sl.)

Povrće lagano kuvati u zatvorenom sudu sa malo vode ili na pari. Dobar način pripreme je i lonac pod pritiskom.

Takođe se preporučuju sve vrste kvalitetnog, zrelog voća, voćni sokovi, voćnni kompoti, pire od voća, u manjim količinama orah, badem, lešnik i suvo voće.

Masti i ulja

Za jelo se preporučuje suncokretovo ili ulje kukuruznih klica i maslinovo ulje.

Masnoća se ne sme dugo zagrevati ni pregrevati, najbolje je koristiti ulje u sirovom stanju. Zabranjena je upotreba masnih zaprški.

Preporučuje se upotreba obranog mleka, kiselomlečnih proizvoda dobijenih od istog, mladi sirevi sa smanjenim procentom masti. Različite vrste mlečnih napitaka tipa milk šeik, čokoladno mleko itd. su zabranjeni.

Ishrana hematoloških pacijenata treba da je individualna, optimalna, raznovrsna sa poštovanjem dnevnog ritma i kontrolisana. Izbor namirnica treba prilagoditi opštem stanju pacijenta. Priprema hrane zahteva primenu postupaka i kombinacije namirnica koje neće pogoršati stanje obolelog. Najbole je kontaktirati nutricionistu ili dijetologa!

Scroll to Top